Neptun

Neptun je najmanja i najhladnija planeta od četiri gasovita džina , kao i planeta najudaljenija od Sunca. Otkrivena je 1846 a istraživala ga je samo jedna letelica , Vojadžer 2. Proletela je pored Neptuna 1989. i poslala prve snimke i otkrila najvetrovitiju planetu u Sunčevom sistemu.Tom prilikom otkriveni su Neptunovi prstenovi i šest novih satelita. Neptun obiđe oko Sunca za 164,8 zemaljskih godina, što znači da je od kako je otkriven samo jednom obišao oko Sunca. U odnosu na ravan orbite planeta je nagnuta pod uglom od 28,3 stepena.

Neptun. Slika napravljena sa svemirske letelice Vojadžer

Na putu oko Sunca naizmenično su prema njemu okrenuti severni i južni pol. Neptun je 30 puta udaljeniji od Sunca nego Zemlja što znači da je Sunčeva svetlost koja do njega dopire 900 puta slabija. Ipak ona utiče čak i na Neptun, pa se i tamo smenjuju godišnja doba. Na osnovu posmatranja sa teleskopa Habl zaključuje se da je njegova južna polulopta počevši od 1980. godine sve svetlija i svetlija. Ipak da bi se otkrili pravi uzroci ovoga potrebno je mnogo vremena pošto godišnja doba na Neptunu traju po 40 godina. Sada je trenutno proleće. Po strukturi, Neptun je sličan Uranu i nijedna od te dve planete nema vidljivu čvrstu površinu. Kao i Uran Neptun ima preveliku masu u odnosu na zapreminu pa se pretpostavlja da je građen od težih materijala. Utvrđeno je da vodonik čini tek 15% mase planete, te da njen osnovni element od koga je sačinjena jeste mešavina, vode, amonijaka i metanovog leda. Neptunovo magnetno polje nagnuto je pod uglom od 46.8 stepeni, u odnosu na osu rotacije. Planeta se brzo okrene oko svoje ose za 16.11 sati zbog čega je Neptun na ekvatoru ispupčen. Prečnik je na polovima za 848 km kraći nego na ekvatoru. Neptun je neobičan i po tome što ima neočekivano dinamičnu atmosferu u kojoj se podižu snažne oluje i duvaju izuzetno snažni vetrovi. Sunčeva svetlost nije dovoljna da utiče na atmosferu pa se pretpostavlja da se atmosfera zagreva iz nekog unutrašnjeg izvora. Bele trake oko planete jesu oblaci koji nastaju kada se zagrejana atmosfera podigne, a potom kondezuje, obrazujći oblake. Vetrovi su najjači u predelu ekvatora gde duvaju prema zapadu neverovatnom brzinom od 2160 km/h . Sonda Vojadžer je otkrila da Neptun ima 5 prstenova od kojih je spoljašnji toliko redak da čak ne može da zakloni zvezde u pozadini. Neptun ima 13 satelita a četiri se nalaze unutar sistema prstenova. Od 2002. godine naovamo otkriveno je pet malih satelita a sve su šanse da ih ima još.