Andromeda (M31) je verovatno najpoznatija galaksija izuzev Mlečnog puta. Udaljena je 2,5 miliona ly (svetlosnih godina) od nas i predstavlja nama najbližu spiralnu galaksiju. Ujedno je Andromeda najveća galaksija u Lokalnoj grupi koju pored nje i Mlečnog puta čini M33 i još 30-ak galaksija. Iako je veća od Mlečnog puta izgleda da nije i masivnija, tj da Mlečni put ima više tamne materije pa zahvaljujući tome nadmašuje masom Andromedu.
Neke opservacije govore da Andromeda ima oko trilion zvezda što je 3 puta više nego u Mlečnom putu (200-400 biliona). Andromeda i Mlečni put se kreću jedna prema drugoj i u dalekoj budućnosti doći će do sudara ove dve galaksije. Andromeda je bila predmet Velike rasprave početkom 20 veka i igrala je centralnu ulogu u dokazivanju da sve magline nisu unutar Mlečnog puta. Ključni dokaz je bilo određivanje udaljenosti do nje. Na kraju je Edvin Habl otkrio Cefeidu u Andromedi i na osnovu grafikona Harijete Levit o povezanosti sjajnosti zvezde i perioda promene sjaja je određena udaljenost što je okončalo Veliku raspravu u korist Kertisa. Proučavanje Andromede je posebno bitno zbog toga što je ona nama najbliža spiralna galaksija i što jedino na osnovu nje možemo da pretpostavimo kako izgleda Mlečni put. Pretpostavlja se da se Andromeda formirala pre 8-10 milijardi godina u međusobnom sudaru dve protogalaksije a da je pre 2 milijarde godina imala blizak susret sa M33 što je pokrenulo talas formiranja zvezda unutar Andromede pa otuda i taj neuobičajeno veliki broj zvezda u njoj. M33 je u tom sudaru pretrpela degeneraciju nekih svojih spiralnih grana.Prema najnovijim procenama prečnik Andromede je oko 220 000 ly (67 000 perseka). Mi je sa Zemlje vidimo pod uglom od 77 stepeni. Na slici su vidljive i male satelitske galaksije M32 i M110. Magnituda Andromede je 3.6.