Emi Neter – još jedna priča o velikoj ženi u svetu malih muškaraca

Dubok i neočekivan odnos između zakona održanja i simetrije prirode je bilo najvažnije vodeće načelo u fizici dvadesetog veka. I pored njegove važnosti, precizni matematički odnos između zakona održanja i simetrija je tek 1915. godine eksplicitno pokazala izuzetna nemačka matematičarka Emi Neter.

Emi Neter

Nažalost, iako je bila jedan od najvažnijih matematičara početkom dvadesetog veka, tokom celikog dela karijere je radila bez zvaničnog položaja i plate. Emi Neter na ruku nisu išle dve okolnosti. Prvo, bila je žena, što joj je otežavalo sticanje obrazovanja i dobijanja posla tokom rane karijere, i drugo, bila je Jevrejka, zbog čega se njena akademska karijera u Nemačkoj na kraju završila i dovela do toga da pred smrt nađe azil u SAD. Uspela je da pohađa Univerzitet Erlangen kao jedna od dve žene od 986 studenata, ali je čak i tada mogla da sluša predavanja samo pošto dobije posebnu dozvolu od svakog profesora ponaosob. I pored toga je položila diplomski ispit i kasnije nakratko studirala na čuvenom Univerzitetu Getingen pre nego što se vratila na Erlangen da završi doktorsku disertaciju. Pošto je sedam godina radila kao predavač bez plate, 1915. godine ju je čuveni matematičar David Hilbert pozvao da se vrati na Univerzitet Getingen. Međutim, njeno postavljenje su blokirali istoričari i filozofi s fakulteta. Kako je jedan član protestvovao: “Šta će da pomisle naši vojnici kada se vrate na univerzitet i saznaju da moraju da uče slušajući ženu?”. U oštrom odgovoru koji je večno učvrstio moje divljenje prema Hilbertu, pored njegovog izuzetnog talenta kao matematičara, on je uzvratio: “Ne vidim da je pol kandidatkinje argument protiv njenog prijema na mesto Privatdozent-a. Na kraju krajeva, mi smo univerzitet, a ne javno kupatilo.” Ipak, Hilbert je odbijen, i mada je Emi Neter provela sledećih sedamnaest godina na Getingenu, nije bila plaćena sve do 1923. godine, a uprkos izuzetnim doprinosima u mnogim oblastima matematike – toliko brojnim i toliko velikim da se često smatra jednim od velikih matematičara dvadsetog veka – nikada nije unapređena u profesora. Pa i pored toga, 1915. godine, ubrzo po dolasku na Getingen, dokazala je teoremu koja je sada poznata kao teorema Neterove i koju uče svi postdiplomci iz fizike, ili bi trebalo da nauče ako žele da se nazivaju fizičarima.